Finansije i Osiguranje - Hrvatska

U kriznim godinama štednja porasla 33 milijarde kuna

Protekle četiri godine štednja građana u Hrvatskoj povećana je za 33 milijarde kuna na 149 milijardi kuna. Toliko su ljudi ušparali u domaćoj i stranim valutama od kraja lipnja 2008. do kraja lipnja ove godine.

Premda se na prvi pogled čini da su smogli lijepu svotu tijekom ovih kriznih godina, to baš i nije tako u usporedbi s pretkriznim vremenima.

U prvoj polovini ove, 2012. godine, ušteđevina stanovništva porasla je za 1,7 milijardi kuna, a toliki su skokovi bili česti na mjesečnim razinama u pretkrizno vrijeme pa je tako, primjerice, u cijeloj 2007. godini štednja građana povećana za 17 milijardi kuna.

Lani znatno sporiji rast

Čak i ovom skoku u protekle četiri godine od 33 milijarde kuna, u obzir treba uzeti i činjenicu da se devizna, a to je mahom eurska štednja iskazuje u kunama, a 2008. je prosječni srednji tečaj bio 7,22 kune za eura, dok je u lipnju iznosio 7,54 kuna, tako da i slabljenje domaće valute povećava kunsku razinu devizne štednje.

Hrvatska narodna banka navodi da je cijele prošle godine rast štednje stanovništva bio znatno sporiji nego prethodnih godina čemu su kumovali nepovoljni uvjeti na tržištu rada, pa su se štedni i oročeni depoziti stanovništva povećali za 4,2 milijardi kuna ako se isključe tečajne promjene, što je gotovo upola manje nego u 2010. godini.

Mariju Duljković, stalnu sudsku vještakinju za bankarstvo i financije, smeta kada se govori da su građani u ovim kriznim vremenima u bankama uštedjeli milijarde kuna te naglašava da se sigurno ne radi o ušteđevini većine stanovništva:

- Radi se o sredstvima onih koji imaju mnogo novca koje su povukli iz fondovske industrije i burzi kako bi ih položili u banke na sigurno, a pritom su računali na visoku razinu osigurane štednje u bankama od 400.000 kuna u 100 postotnom iznosu - ističe Duljković.

Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj je više od 95 posto svih štednih uloga građana pokriveno sustavom osigurane štednje što znači da ne premašuju 400.000 kuna, što je oko 53.333 eura. Ostalih pet posto uloga premašuju tih 53 tisuće eura, no to ne mora značiti da su samo ta “konta” dobrostojećeg stanovništva u zemlji, jer neki su vjerojatno svoju novčanu imovinu razbijali u više uloga u više banaka da bi im kompletna štednja bila osigurana.

Ako je suditi po istraživanjima GfK Hrvatska, u Hrvatskoj znatno štedjeti može samo dva posto kućanstava, dok njih 23 posto može štedjeti samo malo. Tako ispada da od milijun i pol kućanstava u zemlji svako pedeseto ili njih 30.712 može znatnije svote izdvojiti za štednju. No, sa statistikom i prosjecima su stvari uvijek malo nezgodne jer statistika za dva čovjeka od kojih jedan stalno jede meso, a drugi ima samo krumpire na trpezi, kaže da prosječno jedu – gulaš.

U strahu od crnih dana

Bilo kako bilo, malo se koji analitičar nada da će se nešto mesa do kraja ove godine naći među krumpirima ovog čovjeka koji si može priuštiti samo njih. Jer, plaće sigurno neće rasti nego će nastaviti klizati, zaposlenost će se teško oporaviti, a nezaposlenost će rasti. Tome treba dodati činjenicu da je život poskupio pa neće mnogo ostati ni za štednju. Neki će kazati da je tipično da u krizi štednja raste jer ljudi u strahu od crnih dana nastoje trošiti što manje i ako to ikako mogu, odvojiti neku svotu za zlu ne trebalo.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, kaže da je štednja u Hrvatskoj, premda sporije raste od ove godine, natprosječna ako se uspoređujemo s tranzicijskim i bivšim tranzicijskim zemljama kojima depoziti prosječno čine 58,5 posto BDP-a, a u Hrvatskoj ukupna štednja iznosi 82,8 posto BDP-a.

- Otkad je kriza počela, došlo je s određenom vremenskom zadrškom, do promjene ponašanja stanovništva, pa su od 2009. mnogo oprezniji u potrošnji, osobito onoj financiranom zaduživanjem, dok se ljudi okreću štednji, taj tipičan proces naziva se razduživanjem i potrajat će sve do oporavka plaća i dohodaka. Štednja u bankama raste jer ne postoji alternativa sigurnom ulaganju osobito zbog neugodnih iskustava malih investitora na domaćem tržištu kapitala.

Banke potiču domaće izvore financiranja pa su kamatne stope na štednju i dalje na visokim razinama. Nešto sporiji ovogodišnji rast depozita na početku godine ne iznenađuje, rezultat je pogoršanja trendova na domaćem tržištu rada i poskupljenja jer ostaje sve manje dohotka na raspolaganju građanima – objašnjava Zdeslav Šantić.